Te Karere
Uri ia e Charlie Rani
KUA MANUIA TE ANGAANGA AKA-ARIARI A TE TUROTO
Ko te aka-ariari’anga a te tu’anga o te Turoto tei rave atu ki Autireria i teia nga ran a tetai au aronga angaanga turoto o roto nei ki te basileia it e akara’anga ka manuia tei reira. Mei te ono anere opati turoto mei Autireria teia tae atu ki teia aka-ariari’anga na tatou. KO tetai tei manuia i teia aka-ariari’anga na tatou e angaanga ana aia no tetai rere’anga pairere i Sydney kua autu atu aia ma tetai au taeake e rima no tetai tere nona ki Rarotonga nei ka e tutaki, Ko to ratou rere’anga pairere; te ngai noo’anga e te vai atura i roto it e marama ko Tepetema kare ratou e tutaki.
Kua tupu teia aka-ariari’anga n ate turoto o konei it e tuatau e tamata’ia nei te rere’anga pairere mua mei Sydney ki konei na runga it e pairere Nuti Reni. Kua tae atu teia aka-ariari’anga na te turoto o konei e varu au taoni mama’ata ta ratou i turoto atu takapini i Autireria. Kua mataora te tangata tei tae atui tetai au tamataora maori a tatou e pera katoa te ura. Ko tetai au manuiri tei tae atu ki teia aka-ariari’anga kua oronga iatu tetai au poe parau na ratou ei akairo i teia angaanga meitaki ta te tipatimani o te Turoto e rave nei no te akamaroiroi i te turoto mei Autireria mai kia aere mai ki konei.
KUA O ATU A PANIORA I ROTO I TE TUE’ANGA PORO TARAPE
Na roto i tetai kai tamaki’anga ki runga i te taua tarekareka i Apirika i rotopu i a Tpeini e Tiamani kua autu atu a Tipeini e tai ana tare kai e kare a te Tiamani. E tue’anga poro tarape maata teia tei akanoonoo’ia e te taokotai’anga maata o teia tarekareka tueporo tarape o teia nei ao. Inapo, kua tamanako’ia oki e ka autu tikai a Tipeini i teia tue’anga poro ta te eke moana i iki. Mei te akamata mai’anga oki o teia tarekareka maata kua riro ana tetai eke moana i te tamanako mai e ko’ai te au pupu ka autu e e manganui kua tano tana iki’anga.
Ka akaari atu te TV it e tue’anga no te tarekareka tei topa mai tona turanga i te re toru e pera te a i rotopu i a Urukuaia e Tiamani a teia maanakai e tu ma nei i te apa no te ora varu i te popongi e, ko te tue’anga maata i rotopu i a Orani e Tipeini ka rave’ia a teia popongi Tapati e tu mai ne ii te apa no te ora varu i te popongi.
E MANGANUI TE KA TAE ATU NO TE MATAKITAKI I TE TUKATI’ANGA TE MARAMA KI TE RA I MANGAIA
I teia openga epetoma e tu mai nei ko te Kuki Airani tetai basileia te ka rongonui i roto nei i te pa moana patipika i te matakitaki atu’anga te manganui’anga o te tangata it e tukati atu’anga te marama ki te ra. Ka tupu ua rai oki teia angaanga umere i Mangaia e pera katoa a Rapa Nui e kare atu e nga ke e kitena iatu ei teia tukati’anga. E tuatau umere oki teia it e akapoiri’anga teia nei ao tei tetai toru meneti te roa. Kua kitena ia mai oki e te aronga akara etu e ko taime akaou ka tupu teia mei tetai rua ngauru ma iva marama e tu mai nei. Te akakite nei oki a Erena Enere mei Mangaia mai e kare e rauka akaou i a Mangaia i te akaruru it e manotini’anga o te tangata tei matuapuru atu ki reira no te matakitaki i teia angaanga umere.
KIMIKIMI’ANGA MONI A NGA APII TUATAI IOTEPA PEATA E PERA TE APII AVARUA
E rua ia nga apii tuatai kua tukati ta raua kimikimi’anga moni te ka rave’ia okotai ra i teia varaire e tu mai nei. Ko te akakoro’anga oki i teia kimikimi’anga moni nga nga apii no te tauturu it e akapuapingai tetai au ngai tei ka tau no te apii. Ko te Apii tuatai Avarua ko ta ratou no te akameitaki i to ratou ngai tarekareka tipoti tei patu’ia ki te timeni e ko ta te apii a Iotepa Peata no te tauturu rai i te au angaanga tei tau no te apii mei te akameitaki i ngutuare o te apii potiki.
Na roto i reira i teia kimikimi’anga moni na ratou te vai nei te okooko’anga kai; te manga umu e per ate manga tunutunu ki rungai te ‘ai vera. Te okooko katoa’ia nei te au tiketi no te kete kai matamata ka autu atu koe te tangata tei oko atu.
E MANGA URI’IA TEI KITENA IATU I TEIA ORA POPONGI ROA
Inapo, kua kitena iatu tetai uri’ia mei poitirere i Rarotonga nei e pera a Aitutaki it e ora popongi roa. Te akakite nei te tangata akara reva i Nikao e kua akara matatio ana rai ratou i teia manga uri’ia inapo e e manga ngata rain a ratou it e vaito. Ko teia manga uri’ia in a Maara ei kua tupu mai tei reira na roto i tetai matangi akakou kino teio kitena iatu ki Nuti Reni it e apai mai i tetai reva kino ki a tatou i teia popongi.
Kua taena’ia rai mei te tai ngauru ma rua ora teia manga uri’ia iti na roto it e matangi ririnui, te ua pakari e pera katoa te mangungu. Mei te rima ngauru miri mita tei rekoti’ia i te ua tei topa i napo e kare teia it e mea matau’ia i teia tuatau maro. Inara, i teia ua tei topa inapo e mea tau kia ariki tetai pae ia tatou ko kotou tikai e noo nei kit e au ngai teitei takapini i Rarotonga nei. Kua atoro atu te nuti ite tangata maata o te ngai rere’anga pairere Nuti Reni e noatu teia manga uri’ia ta tatou i kite atu kare tei reira i tamanamanata i te rere’anga pairere. Te vai nei rai oki i na Maara ei tetai au ngai akaaka tei puke te vai i reira e te akakite katoa nei a Maara e ka kite a Rarotonga e pera katoa a Aitutaki i tetai tuatau reva manea i teia nga ra e tu mai nei.
Herald Issue 463 10 June
- World famous activist assisting residents
- Budget will decide if residents prosecute Government over landfill
- Forestry project sucking Mangaia dry
- Budget 2010 – fiasco or disaster?
