HERALD WEEKLY ISSUE 608: 21 March 2012

To tatou reo tupuna kia kore e ngaro
E 15 enua rikiriki i roto nei i te Kuki Airan. Ko teia au enua nei e reo tupuna to ratou i roto i te pito enua ta te au ui tupuna i tamou ana e te vai nei rai tei reira. Te vai katoa nei tetai au enua e te mou ne rai ratou i te koreromotu a to tatou ui tupuna. I roto i teia enua rikiriki nei, e tuatua ana tei reira enua i tona reo ki runga rai i tona enua. Tuketuke te reo e tona akatangi’anga e pera tona aite’anga. Te tauta nei te maraurau o te apii i te aka-maroiroi i te au uki tamariki i teia tuatau kia tamou i te reo o to ratou ‘ai metua.
I runga i te enua ko Mangaia te mou nei rai tetai au ai metua pakari i te reo a to ratou ‘ui tupuna mei po kerekere mai. Mei te mea oki e, te riro nei tetai pae au metua i te apii i ta ratou tamariki i te reo papaa, te apai ke iatu nei te reo tupuna. E pera te au apii e apii’ia nei ki te tamariki i te reo papaa; mei te apii mate matika, te reo papaa, tai’eni, te to tierae taieni e pera te roro uira e te au puapii. Te tauta’ia nei te au tamariki kia tamou i te reo papa’a. Mei te mea oki e, ko te reo papa’a te reo e tuatua putuputu ua’ian i teia nei ao, e ka riro katoa teia reo i te apai ia’au i ta a’au ngai ka inangaro’ia koe i te a’aere. I teia tuatau te pakari nei te reo papaa. Inara kare teia e riro i te akaruke i to tatou reo tupuna. Te vai katoa nei i roto i te apii te akamaroiroi’ia nei ta tatou anau tamariki kia tamou i ta tatou peu maori. Ka riro teia i te apii’ia ratou na roto i te imene, ura pe’e, tuatua ki te ngutuare e te vai atura. Te riro nei teia i te apai i te turanga reo maori o te tamariki ki raro. Te apii nei te au puapii i ta ratou tu’anga. Te inangaro’ia nei ta tatou tamariki kia tamou i te reo tupuna i roto i te ngutuare e pera katoa ki te apii.
Kua oti i te akamana’ia i teia mataiti kia riro te reo maori i te akatere i te tuatua i roto i to tatou patireia. Te riro katoa nei te tauranga vananga i te aka’oraora akaou mai i to tatou reo tupuna na roto i ta tatou peu maori; te kapa ura, te mire ura e te vai atura. Te vai katoa nei to tatou au tumu korero e rave katoa nei i ta ratou tu’anga. E manganui te au porena e tukatau nei i te tamou i te reo. Ka poiti rere tatou i tetai au porena e tuatua nei tetai au papaki i te opu mai i tetai au kupu tupuna na roto i te tata’anga tua, te maani dictionary e pera katoa te porokaramu. Te riro katoa nei te Maruarua o te pae apii i te tauta i ta ratou tu’anga na roto i te maani’anga puka tatau, peapa apii, e pera te au aka-riari’anga reo maori ki runga i te TV. Kua kitea’ia mai tei roto i te ngutuare te paruparu o te au metua i te apii i ta ratou anau i te reo. Te maataanga o te taime te tuatua nei tatou te au metua i ta tatou au tamariki i te reo papaa ki te ngutuare. - Tataia e, Bernadette Teremoana

Herald Issue 608 21 March
- Terms of one China Policy document should be reviewed
- Pacific Media Assistance Scheme Seeks Innovation
- Successful NZ visit by PM
- Rerekura Teaurere New Climate Change Coordinator
- News Briefs

Copyright 2006 Cook Islands Herald online . All rights reserved.