Te Karere

TE TAO’ANGA ARIKI POMARE O TAHITI
Tei Rarotonga nei a Tauatomo Mairau mei Tahiti mai e koia tei tau I te mou I te tao’anga ariki o reira. Te akakite nei a Francis Garnier kit e nuti pepa Herald e e tika’anga tau tana ki teia e kua rauka iaia I te akapapu I teia ki roto I te akava’anga teitei o Tahiti. Kua akamata rai oki a Mairau I te kaitamaki atu I tana oro’anga no teia tao’anga akamata I te mataiti 1993. Kua akakite oki I reira te akavaanga teitei o Tahiti e e rua a ratou tumu tau no teia oro’anga; me te vai nei rai te korona tei tau no Tahitie ko te rua, e mea tau kia mono ia tei reira.
Ko te ariki openga oki o Tahiti ko te ariki a Pomare 5. I te mea oki I reira e kare ana u’anga I akakore iai teia tao’anga I muri ake ka takake atu ei a Pomare 5 I te mataiti 1981. Ko Mairau oki, ko tona tika’anga e tungane aia no te ariki a Pomare. Te umuumu nei I reira aia I teia tao’anga e kia akaoki katoa ia mai te au enua o te kopu ariki ki’aia.
Te vai nei rai oki te korona o te ariki o Tahiti I roto I te runanga pakau I Varani. Te akakite katoa nei oki a Mairau e ko te ‘aua ariki tei aka-atea’ia e Varani I te mataiti 1960 no te akatu I te are paramani o Tahiti, kia akaoki’ia mai tei reira e kia akaatea iatu ki tetai ngai ke e kia rauka te akatu akaou I te are ariki. Te akakite nei oki a Garnier e kua rauka rai I te Kavamani o Tahiti I te akapapu no roto I tetai au tata’anga e ko Mairau rai tei tau kia mono I teia tao’anga arik. E rua nga tangata mei roto mai I te uanga Pomare e kai tamaki katoa nei I teia tao’anga e I teia ra kare te akava’anga o Tahiti e ariki ana I ta raua oro’anga. Ka oki atu a Mairau ki Tahiti a teia ruirua e tu mai nei.
TIPATIMANI ‘OU O TE KAVAMANI E AKAMATUTU’IA NEI
I te akatupu I tetai Tipatimani ou o te Kavamani ko tetai takainga tau teia no te akamatutu uatu I te turanga angaanga parani e te akapuapinga I roto I te Kavamani. I te mea e kare teia manakonako’anga I ariki iake e te Kavamani inara, kua puta mai teia tamanako’anga mei roto mai I tetai akara matatio’anga na te taokotai’anga Pangika Akapuapinga o ‘Atia tei tae mai ki te nuti pepa Times I te ra 22 no Peperuare.
Ko te tamanako’anga oki a teia taokotai’anga kia rotai’ia te tu’annga o te vai, te uira e te nga titiri’anga repo I raro ake okotai tamaru. Kare oki teia I te vaerua ou e akakite nei te nuti pepa e kare katoa oki I te akatupu I tetai tipatimani ou mari ra, I te rotai’anga mai I teia au tu’anga I roto I te kavamani mei te Parani e te Akapuapinga e pera Te Aponga Uira. Ka riro katoa teia I te akamatutu katoa’anga I Te Aponga Uira I ta ratou tu’anga.
Te akakite katoa nei oki te ripoti a te Pangika Akapuapinga o Atia e kare teia manakonako’anga me ka tupu ake e tamanamanata I te au angaanga a te Kavamani I runga I te au enua I tai mai.
TE TURANGA MAKI I ROTOPU I TE ITI TANGATA PATIPIKA O NUTI RENI
Na roto I tetai kimikimi’anga I rotopu I te iti tangata o te pa moana Patipika o Nuti Reni mei 10,000 tangata tei o atu ki roto, kua kitena ia mai e e manganui I teia iti tangata e ngoie nei ki roto I te au tu maki o te kopapa mei te maki pukuatu e riro nei ei akaapainga ki te pute moni a te Kavamani Nuti Reni.
Kua kitena ia mai oki e ko teia iti tangata e noo nei I Nuti Reni e toru taime to ratou vaito I runga I te iti tangata papa’a e toto vene e pera e toto kake to ratou. E maki maata teia e akakite nei te ripoti e te kake uatu nei te tare ki runga mei te mataiti 1990 mai. Kua o atu oki ki roto I teia apii e 13 au tangata tei rave atu I teia kimikimi’anga na roto I te apii tuatoru Akarana. Kua kitena katoa ia mai oki I roto I teia ripoti e kua taki rua taimena rung ate au tangata mei roto mai I te pa moana Patipika e no onei I Nuti Reni e pakari ratou I te omo sukusuku me aka-aiteite’ia ki te papa’a.

Headlines : Times 290 02 March 2009
- Lucky $1,000 winner
- Century old palm trees and the French connection
- Koutu Nui takes part in Raui meeting in Moorea
- WOM Award Dinner for Ake Hosea-Winterflood
- Island of Atiu to host Koutu Nui AGM in June 2009