Sir Terepai Maoate KBE ‘te akakite nei I te tika’anga Tikai I tei tupu’
Te akakite nei te taote a Sir Terepai Maoate KBE i ‘te tika’anga tikai i tei tupu’ i te tuatau o te Uipaanga Ma’ata a te Pati Demo 2010.
Te vaerua i te akatupu i te ‘au e te taokotai i roto i te Pati Temo, te akakite nei te taote a Sir Terepai Maoate e kua irinaki rai aia kia akamaroiroi’ia nga mema paramani e varu tei turu iaia i te apai ke iatu’anga te tu’anga mou i te pute moni a te Kavamani i teia mataiti i topa, kia aere rai ratou ki teia uipaanga tei kapiki’ia e tei rave’ia i te are pure AOG o Takuvaine i teia ruitoru i topa.
E rua ra i mua ake ka rave iai te uipaanga ma’ata kua akara matatio rai aia in a te taote ei me ka aere rai aia ki teia uipaanga me kare. E, eaa tikai te vaerua ou ka rauka mai mei roto i teia uipaanga tei kapiki’ia kua anoano rai aia in a te taote ei kia rauka mai tetai turanga meitaki kia taokotai akaou te pati Temo.
I tei tupu nei na roto it e vaerua tukeke e pera te aka-vai’a i te au mema i roto i teia pati Temo kua irinaki rai aia in a te taote ei e te vai nei tetai taka’inga meitaki. Me okotai ua oki tua e i roto i teia akateateamamao’anga kia rotai te pati temo kare teia it e vaerua tau e kare katoa e tika tau ka rauka mai. E kare uatu e tika tau e rauka ma i na te taote ei. E ko te vaerua kia tae mai rai ratou ki teia uipaanga it e akairo e te anoano nei matou it e akaari i tetai mataara tau e te tika.
Me maara iaku i tetai tuatau o teia uipaanga tei kapiki’ia e akakite nei te taote a Terepai ko te tuatau teia i akamaara ei au ki te tama akatere ou o te Pati Temo tei iki’ia koia a Sean Willis kiakite aia e kare e maru an ate vaerua o te katoatoa noatu e kua taokotai’ia mai te katoatoa. Ko tetai ravenga tau kia taokotai akaou tatou e mea tau kia akara matatio’ia. Me ka ariki ua’ia rai e ko nga took ono ’ua i roto i teia uipaanga tei rave’ia e kare e ko tetai au mema o te pati e 9, ka akaruke matou i teia uipaanga it e mea kare matou e ariki i tei reira in a te taote ei. Te akapapu nei oki te taote e me rave iake te iki’anga maata e riro mai kia’ia ma te turu mei te tai ngauru ma rima noo’anga papu. Ka inangaro ia kia vai papu rai teia au noo’anga nei me rave iake te ki’anga ma’ata e i te akapapu katoa e ka autu te pati Temo – e mea puapinga teia in a te taote ei.
Kua ariki oki te taote i te au tamanako’anga tei tukuna’ia mai ki roto i te uipaanga it e ariki it e tuatua e kia kavamani uatu rai it a tatou e kite nei ratou it e arataki it e basileia e tae uatu te iki’anga ma’ata 2010/2011 e akakite nei te taote. Kua mareka rai oki aia i na te taote ei no teia tika’anga manea kia rauka iaia it e va’a no teia au mema nei e iva kia rotai ki roto i teia uipaanga.
I roto i teia ai marama e ono i topa ake nei kua riro te au tu akakitekite’anga tuatua na runga it e TV, te ratio e per ate au nuti pepa i te akatuke i te au akakitekite’anga tuatua it e tuatau e akateateamamao’ia nei teia uipaanga e akakite nei te taote kit e nuti pepa Times. Kua riro katoa tei reira it e aka-mamao i te piri’anga e te vava’i it e turanga o te pati Temo i roto tikai it e au mema e pera katoa ratou e turuturu nei i teia pati. Ka inangaro’ia ra oki i nana ei kia rangatu uatu rai te turanga o te au mema kia kore tatou e nga’a e te umuumu nei rai au kia kore teia e tupu akaou.
E manganui ia tatou tei oronga i to tatou taime n ate aka’atinga’ia tatou it e tuatau e akateateamamao’ia nei tei uipaanga na roto katoa it e akapou’anga moni e te vai atura. Kare atu e ravenga iaku in a Terepai ei ka ariki au kia riro te tangata tataki tai it e aka’atinga i to ratou taime no teia pati Temo ma te kore e akaoki’ia to ratou taime i pou, kia tutaki’ia rai ratou. E, kia pou katoa te moni a teia pati Temo mari ra kia ta’angaanga meitaki’ia.
I te apai mai i te angaanga tau e kia parani te rave’anga i ta tatou au angaanga i roto it e pati Temo e ratou e apai ne ii te au tao’anga no te arataki’anga it e pati kia riro te parai minita a Timi Marurai it e oronga ma ii tetai au kaveinga tau no tatou na roto i te au ruru minita. Me kare tatou i na Terepai ei e matutu it e rave’anga i ta tatou angaanga ma te kauraro kore tetai ki tetai kare tatou e meitaki e e ngari ake kia oronga tatou i teia tika’anga it e pati Kuki Airani kia arataki’ia tatou me kare ra ki teia patio u e tamanako’ia nei koia Te Kura O Te Au e akakite nei te taote.
Mei ta to arataki ou i tuatua koia a Ropati Wigmore, kare tatou e ono anake ‘ua e kare katoa e iva mari ra e rua ngauru ma a au puna it e katoatoa. E tuatua matutu roa teia mei konei atu i to tatou arataki e te irinaki nei au kia apai tatou i teia ei tango na tatou kia autu tatou i teia iki’anga maata e tu mai nei. E iki’anga ma’ata teia e tu mai nei e kia autu akaou tatou kia angaanga tiratira tu uatu rai tatou it a tatou au akateateamamao’anga. Te akaoti nei oki te taote e te poto nei te tuatau e kia akamata tatou i teia ra
Uri’ia e Tiare Ran i te reo Maori

Headlines : Times 290 02 March 2009
- Lucky $1,000 winner
- Century old palm trees and the French connection
- Koutu Nui takes part in Raui meeting in Moorea
- WOM Award Dinner for Ake Hosea-Winterflood
- Island of Atiu to host Koutu Nui AGM in June 2009